Zimsko računanje vremena počinje u nedjelju 30. oktobra, pomjeranjem kazaljki na časovnicima za jedan čas unazad. To znači da u nedjelju u 3.00 časa, časovnike treba vratiti na 2.00. Zimsko računanje vremena traje do posljednjeg vikenda u martu, kada počinje ljetnje računanje vremena.
Pomjeranje vremena se uglavnom obavlja u noći između subote i nedjelje, da ne bi izazvalo veće probleme za radno stanovništvo. Prelazak na ljetnje i zimsko računanje vremena prvi put je zabilježeno 1916. godine u zemljama na sjeveru Evrope radi uštede energija, jer se period dnevnog svjetla sa ranih jutarnjih časova "premješta" na večernje.
Pomjeranje kazaljki uvedeno je uz obrazloženje da se time "produžava" dan, omogućava ušteda u potrošnji električne energije, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim.
Pojedini astronomi su protiv vještačkog "produženja" dana, jer smatraju da prirodu ne treba "mučiti", makar se to pravdalo i ekonomskom računicom.
+0
-0
Našli ste grešku na sajtu. Obeležite tekst i pritisnite Ctrl + Enter