Direktor Laboratorije za ihtiologiju i ribarstvo u Institutu za biologiju mora u Kotoru, doktor Aleksandar Eksimović, za Radio Skala je rekao da su veliki i bučni kruzeri, koji ulaze u Bokokotorski zaliv, sa moćnim vijcima dižu ogromnu količinu vode i sedimenti sa dna, šta sigurno utiče na stanje podvodnog života u uvali. Zato,
za kruzere i velike brodove koje dolaze u Crnu Goru, je neophodno uvođenje ekološkog poreza.
"Kruzeri u turističkim i ekonomskim uslovima su potpuno neophodni. Prema informacija lokalnih ribara svake godine u Bokokotorskom zalivu, ribe postaje sve manje i manje. Talog koji se uzdiže nakon prolaza broda, najveći utiče na floru i faunu Bokokotorskog zaliva, jer postoje vrlo malo dubina. Takođe, kruzeri koji dolaze veoma bučni tokom svoje manevara u zalivu, kao i zvuk vode, koji se širi mnogo brže kroz vazduh i može nanjeti štetu morskom životu. To je razlog zašto brodovi koji dolaze u Crnu Goru, moraju da plati ekološki porez", rekao je O Eksimović.
On je takođe istakao da
je Institut za biologiju mora, spreman da izvrši sva istraživanja i napraviti izveštaj o uticaju prekookeanskih brodova na status životinjskih vrsta u moru, ali za to im je potrebna dodatna sredstva.
"Različite tehničke studije će nam pomoći da saznamo koliko štete biodiverzitet mora dobije od kruzera. Tada postaje jasno da je, u vezi sa razvojem turizma i gradova u Crnoj Gori, mi donosimo žrtvu - životnu sredinu, ali svaki kruzer će platiti ekološki porez. Taj novac može da se koristi na razvoj primorskih gradova, kao i za modernizaciju ribarske industrije u zemlji. Ovi problemi ne samo u našoj zemlji. Mnoge primorske zemlje u svijetu su odavno usvojili na zakonodavnom nivou porez na životnu sredinu i dobijaju novčanu naknadu od kruzera. Takođe je neophodno da to i mi uradimo ", rekao je Aleksandar Eksimović.
+0
-0
Našli ste grešku na sajtu. Obeležite tekst i pritisnite Ctrl + Enter